Više od polovine vozača zna šta treba učiniti nakon saobraćajne nesreće
52% vozača bi moglo ispravno procijeniti težinu posljedica saobraćajne nesreće (u daljnjem tekstu – SNS) i prepoznalo bi faktore kada je dozvoljeno popuniti Usklađenu izjavu i kada potražiti pomoć pozivom na broj 112. 13% vozača u Latviji priznaje da ne znaju koja je ispravna radnja nakon što se dogodi SNS, dok dodatnih 35% navodi da je njihovo znanje prilično nepotpuno. Ovo je zaključio Latvijski biro osiguravatelja motornih vozila (u daljnjem tekstu – LTAB) u anketi licem u lice provedenoj tokom sajma „Auto 2026“. U anketi je učestvovalo ukupno 538 ispitanika.
LTAB Prikupljena statistika pokazuje da svaki vozač u prosjeku jednom u deset godina upadne u saobraćajnu gužvu. Kako bi se proučilo znanje vozača o ispravnom ponašanju nakon saobraćajne gužve, LTAB provela je anketu licem u lice tokom sajma „Auto 2026“. 29,4% ispitanika u anketi navelo je da bi nakon saobraćajne nesreće, bez obzira na obim pričinjene štete, pozvali Državnu policiju ili jedinstveni broj za hitnu pomoć 112. 64% ispitanika bi prvo procijenilo obim pričinjene štete i razmotrilo mogućnost popunjavanja Usaglašene izjave.
Hermanis Plisko, šef Jedinstvenog kontakt centra Državne vatrogasne i spasilačke službe (u daljnjem tekstu – VUGD), ističe da je prošle godine na jedinstveni broj za hitne slučajeve 112 primljeno ukupno 1,11 miliona poziva, uključujući i one o saobraćajnim nesrećama, kao i 3858 „e-poziva“ iz automobila. Većina njih nisu bili hitni pozivi. Suočavamo se i s činjenicom da stanovnici nisu svjesni ispravnih radnji koje treba poduzeti kada vide ili dožive saobraćajnu nesreću. Najčešća greška je da stanovnici, nakon što vide saobraćajnu nesreću, ne stanu i tek nakon nekog vremena odluče da pozovu jedinstveni broj za hitne slučajeve 112. Međutim, takav poziv kasni i pozivalac nije u mogućnosti da pruži sve potrebne informacije – tačnu lokaciju incidenta, broj i stanje žrtava, moguće curenje supstance itd., što bi omogućilo hitnim službama da reaguju resursima primjerenim situaciji. Još jedan važan aspekt – kako moderne tehnologije sve više ulaze u svakodnevni život gotovo svakog čovjeka, nažalost, tendencija snimanja i fotografisanja nesreća se ne smanjuje. Vidjevši da su se gledaoci okupili na mjestu nesreće, ljudi misle da je neko sigurno već pozvao broj telefona 112 i obavijestio šta se dogodilo. Nažalost, s vremena na vrijeme se susrećemo sa situacijom u kojoj očevici snimaju, fotografišu i komentarišu nesreću, ali niko nije pomislio da obavijesti hitne službe. Stoga vas podsjećamo da kada vidite saobraćajnu nesreću, trebate stati, procijeniti situaciju i, ako vam je potrebna pomoć hitnih službi, odmah pozvati jedinstveni broj za hitne slučajeve 112. Ispravna i pravovremena akcija može spasiti živote ljudi!
Pokrenuti pitanja u vezi s ispravnim ponašanjem vozača nakon RTA-a, LTAB i Državna vatrogasna služba ove godine provode zajedničku kampanju edukacije javnosti. U okviru kampanje očekuje se da će vozačima biti objašnjeno ne samo kako objektivno utvrditi težinu saobraćajne nesreće i, shodno tome, da li da slijede Usaglašeno obavještenje ili da pozovu jedinstveni broj za hitne slučajeve 112, već i šta da rade ako se slučajno naiđu na drugu saobraćajnu nesreću na putu, kako bi se pomoglo žrtvama i olakšao rad spasiocima.
Kampanja također ima za cilj edukaciju vozača i šire javnosti o mogućnostima primanja naknade od osiguranja u okviru RTA-a. Kao što je dokazano LTAB Prema ranije provedenim anketama vozača, dio javnosti još uvijek nije u potpunosti informiran o tome koje se štete nadoknađuju osiguranjem od autoodgovornosti nakon saobraćajne nesreće, gdje i kako podnijeti zahtjev za odštetu ako ste oštećena strana.
Kampanja se finansira iz sredstava Vijeća za sigurnost cestovnog prometa – premija obaveznog osiguranja od odgovornosti prema trećim licima (OCTA) za vlasnike kopnenih vozila, koje osiguravajuća društva prikupljaju svaki kvartal za mjere sprječavanja saobraćajnih nesreća. LTAB na računu.